Šta je kutano alergotestiranje?
Kožni alergotest je dijagnostička metoda koja podrazumijeva unošenje alergena u kožu ispitanika
radi utvrđivanja alergijskog statusa. Najčešće se koristi ubodni „prick“ test koji je brz,
jednostavan, visoko osjetljiv i bezbjedan. Pored njega, koriste se i intradermalni test i
„patch“ test, u zavisnosti od vrste alergijske reakcije koju treba ispitati. U pulmologiji je
najzastupljeniji ubodni test.
Vrste alergotestova
• Ubodni „prick“ test – koristi se za IgE posredovane reakcije, jednostavan je i najčešće
korišćen.
• Intradermalni test – koristi se za dublje alergijske i reakcije kasnog tipa, ali ima veći
rizik.
• „Patch“ test – koristi se za kontaktne alergije i kasne reakcije kože.
Simptomi
Indikacije za testiranje uključuju:
• Alergijski rinitis, rinokonjunktivitis, sinuzitis
• Bronhijalna astma
• Atopijski dermatitis
• Reakcije na hranu (anafilaksa, urtikarija, ekcem)
• Sumnja na IgE posredovanu reakciju
• Rjeđa stanja: eozinofilni ezofagitis, gastroenteritis, aspergiloza
Faktori rizika
• Porodična istorija alergija
• Život sa kućnim ljubimcima
• Izloženost prašini, polenu, buđi
• Prisustvo atopije (ekcem, astma, rinitis)
• Urban sredine, zagađeni vazduh
Kontraindikacije za test
Test se ne izvodi kod:
• Difuznih kožnih promjena
• Teškog dermatografizma
• Nesaradnje pacijenta
• Anafilakse u poslednjih 6 sedmica
• Relativne kontraindikacije:
• Nestabilna astma
• Trudnoća
• Novorođenčad i stariji (slabije kožne reakcije)
Kako se dijagnostikuje
Test se izvodi na koži podlaktice (ili leđa) uz jasno obilježavanje mjesta aplikacije. Kapi
alergena se nanose na kožu i lancetom se pravi blagi ubod. Nakon 15–20 minuta mjeri se reakcija
kože.
Da bi rezultat bio validan:
• Pozitivna kontrola mora dati reakciju ≥ 3 mm
• Ne smije biti reakcije na negativnu kontrolu
Ukoliko postoji reakcija na negativnu kontrolu, test se odbacuje i može se ponoviti nakon 14
dana. Alternativa je laboratorijsko mjerenje specifičnih IgE antitijela.
Lijecenje i interpretacija rezultata
Rezultati testa se uvijek tumače u kontekstu kliničke slike pacijenta. Moguće su lažno pozitivne
i negativne reakcije. Test omogućava tačnu dijagnozu i identifikaciju uzročnog alergena, što
omogućava savjetovanje, terapiju ili upućivanje na imunoterapiju.
Najcesci alergeni
• Grinje (Dermatophagoides pteronyssiumus)
• Životinjska dlaka i perje (pas, mačka, ptice, konj...)
• Biljna vlakna (pamuk, lan, konoplja...)
• Polen trava, drveća, korova
• Gljivice (Alternaria, Aspergillus)
• Insekti (pčela, osa, stršljen)


